Institut Yunus Emre i HAZU zajednički digitaliziraju Orijentalnu zbirku
ZAGREB – Potpisan je Protokol o suradnji između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Instituta Yunus Emre iz Turske u salonu Palače Akademije u Zagrebu. Protokol je u ime HAZU-a potpisao glavni tajnik, akademik Pavao Rudan, a u ime Instituta Yunus Emre potpredsjednik Şeref Ates, javio je dopisnik Anadolu Agencije (AA).
Institut Yunus Emre u suradnji s turskom Središnjom bankom provodi opsežan projekt zaštite, restauriranja, digitaliziranja i katalogiziranja rukopisnog gradiva pisanog arapskim pismom na osmanskom turskom, arapskom i perzijskom jeziku te na jezicima naroda jugoistočne Europe, koji su bili pod osmanskom vlašću.
S obzirom da je Orijentalna zbirka Arhiva HAZU sa svojih 2100 rukopisnih knjiga, koje datiraju od 13. do 20. stoljeća, jedna od najvrednijih zbirki takvoga gradiva u jugoistočnoj Europi, predstavnici Instituta Yunus Emre obratili su se Akademiji s prijedlogom za suradnju na projektu očuvanja te kulturne baštine.
Akademik Pavao Rudan izrazio je zadovoljstvo ostvarenom suradnjom i kulturnom razmjenom između dviju zemalja na ovom području.
Seref Ates naglasio je dugu kulturno-povijesnu vezu Turske i Hrvatske i dodao da su ovi dokumenti svjedočanstvo tih odnosa: “Početkom ove suradnje rasvjetljavamo, ne samo ove dokumente, nego našu zajedničku povijest.”
Protokolom je predviđeno da stručnjaci Instituta u suradnji s Akademijinim djelatnicima obave digitalno snimanje svih rukopisa Orijentalne zbirke, kataložnu obradu onoga dijela fonda koji dosad nije u potpunosti obrađen te tiskanje višesveščanog kataloga rukopisa Zbirke na hrvatskom i turskom jeziku.
Tatjana Paić-Vukić, voditeljica orijentalne zbirke HAZU-a, izjavila je kako će 27. siječnja doći devet stručnjaka za rukopise i tehničara iz Instituta Yunus Emre, i u mjesec dana digitalizirati rukopise.
Digitalne kopije rukopisa bit će pohranjene u knjižnici Sulejmanija u Istanbulu i služit će za znanstvena istraživanja, a HAZU će također dobiti svoje kopije.
Paić-Vukić je objasnila kako se radi o knjigama koje pokrivaju razne aspekte, od šerijatskog prava do poezije, medicine, astronomije i dr., s tim da je veći dio ovih djela nastao u Perziji i Osmanskom carstvu, a dio djela prepisan ili autorski nastao u Bosni i Hercegovini.
Po završetku digitalizacije, Institut Yunus Emre će darovati Akademiji digitalnu kameru za snimanje rukopisa.
Pavao Rudan najavio je kako će HAZU nakon digitalizacije izložiti radove u galerijskom prostoru Akademije kroz koje je proveo svog gosta iz turskog Instituta Yunus Emre.
(Vijesti.ba/AA)
