, 'opacity': false, 'speedIn': , 'speedOut': , 'changeSpeed': , 'overlayShow': false, 'overlayOpacity': "", 'overlayColor': "", 'titleShow': false, 'titlePosition': '', 'enableEscapeButton': false, 'showCloseButton': false, 'showNavArrows': false, 'hideOnOverlayClick': false, 'hideOnContentClick': false, 'width': , 'height': , 'transitionIn': "", 'transitionOut': "", 'centerOnScroll': false }); })

U ZAGREBU ODRŽANA IZLOŽBA ARIANA GALANIJA “VEZE”

U organizaciji Hrvatsko-turske udruge prijateljstva i Albanskog kulturnog društva Hrvatske “Shkendija”, u zagrebačkoj Galeriji Vladimira Horvata od 4. do 9. studenoga održana je likovna izložba mladog kosovskog umjetnika Ariana Galanija pod nazivom “Veze/Connections”.

Arian Galani je umjetnik iz Prizrena, kosovskoga grada s najsnažnijom turskom kulturnom baštinom, a i sam preko majčine strane ima tursko podrijetlo. Izložio je slike nastale u ebru-tehnici, crteže i kaligrafiju na platnu kao i dijelove turske ženske narodne nošnje i filigranske radove kao instalacije.

U glazbenom dijelu programa nastupila je Zrinka Čupić, skladbom “Silent Love”.

Na otvaranju izložbe okupio se veliki broj uzvanika, među kojima su bili i turski veleposlanik g. Ahmet Tuta, predstavnica Turskog kulturnog instituta Yunus Emre gđa Mina Tuta, zamjenik kosovske veleposlanice g. Uliks Emra, zamjenik albanskoga veleposlanika g. Ilir Qorri, predsjednik Turske zaklade za podvodnu arheologiju g. Oguz Aydemir i predstavnici Ureda gradonačelnika Grada Zagreba.

Izložba je organizirana u sklopu jubilarnog programa Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, uz potporu Veleposlanstva Republike Turske, Veleposlanstva Republike Kosovo, ministarstava kulture i dijaspore Republike Kosovo, Vijeća albanske nacionalne manjine Grada Zagreba i Galerije Vladimira Horvata.

Tekst iz programske knjižice izložbe:

NITI, VEZE, MREŽE

Prostor na kojemu živimo i povijesno naslijeđe koje baštinimo mi na Balkanu, oslonjenom na Mediteran čini se kao veliko i gusto tkano platno u kojemu su niti prepletene raznim mustrama i u bojama vrlo širokoga spektra.

I kao da s kraja na kraj platna možemo pratiti tijek istih niti, začuđujuće vješto upletenih i razvedenih tako da mijenjaju svoj pravac. Ni ne sluteći o svojim stvarnim vezama, prateći svoju nit idemo u susret jedni drugima i uvijek iznova se iznenadimo kad se dodirnemo.

Hrvatsko-turske veze doista su brojne. Kulturne, jezične, povijesne, gastronomske, običajne i mnoge druge. Za neke znamo s kojega su kraja započele a gdje završavaju. Za neke se još uvijek iščuđavamo kad otkrijemo kuda vode ili otkud potječu.

Otomanska višestoljetna prisutnost na Balkanu ostavila je duboke, upečatljive tragove. Tim tragovima se vode i naše veze koje prepliću i povezuju Mramorno i Crno s Jadranskim morem ali i balkanske planine i visoravni na kojima su se sretali ratnici ali i pastiri. Doline kojima se razlijegala glazba svirala ali i putovale karavane, povezujući Istok i Zapad.

Kosovski umjetnik Arian Galani svjedok je i sudionik bogatstva tih interkulturalnih veza. U svojoj umjetničkoj poruci naglašava tkanje, kao metaforu interkulturalnosti. Nit je osnovno sredstvo kojim se izražava, bez obzira slika li je kistom, koristi li je kao podlogu ili je izlaže kao dio nošnje – kao instalaciju nepatvorene baštine. U svojoj kaligrafskoj tehnici ističe vez. U ebru slikarstvu razapinje mreže.

U godini u kojoj Hrvatsko-turska udruga svečano obilježava svoj jubilej – 20 godina uspješnoga rada prešli smo svojim programima već nekoliko puta tu razdaljinu između Hrvatske i Turske i natrag. To je naš put i uvijek iznova krećemo na njega. Da bismo se vratili. I opet krenuli na novi.

Na tom našem putu stadosmo negdje baš na polovici razdaljine. Na Kosovu, u Prizrenu. U kojemu i danas otomansko naslijeđe glasno izgovara svoju priču, a potomci Turaka i danas žive, izmiješani s drugim stanovništvom. Stadosmo tek toliko da posjetimo Ariana i da vam ga dovedemo u Zagreb. Da i vi vidite što on ima reći slikom, kad su naše veze u pitanju.

Goran Beus Richembergh

Predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva